Sanda Veček Šimunović

Dario Šimunović

Sanja Medenica

Projektni zadatak za učenike trećih razreda bio je utvrditi prisutnost bakterija u školskom okruženju u vrijeme pandemije COVID i to u prostorima naše škole  i škole čije smo prostore koristili, a inače su na istom katu zgrade. Projekt je proveden u suradnji s Mikrobiološkim laboratorijem KBC "Rebro" u kojem je napravljena mikrobiološka analiza uzgojenih kolonija bakterija. Cilj projekta je upoznati bakterije prisutne u školskom okruženju, uočiti njihovu raznolikost, objasniti njihov značaj u kruženju tvari u prirodi te proširiti stečeno stanje o bakterijama. 
Brisevi su uzeti sa sljedećih površina; kvake učionice i muškog toaleta, školjke muškog i ženskog toaleta, daske u muškom toaletu, slavine u ženskom toaletu, aparata za kavu, spužve, ruke, s miša od računala i maske za lice. Nakon što su brisevi s navedenih mjesta naneseni na hranjivu podlogu u Petrijevoj zdjelici, učenici su tijekom nekoliko dana pratili razvoj kolonija bakterija. U sljedećoj fazi učenici su proučavali golim okom i uz pomoć povećala izgled , boju, broj, rub, površinu i uzdignutost kolonija i podatke unosili u posebnu tablicu. Nakon toga su uzorci  poslani na analizu u mikrobiološki laboratorij gdje je izvršena identifikacija bakterija. Učenici su, nakon što su dobili rezultate, dobili zadatak potražiti u literaturi značajke bakterija, građu, patogenost i bolesti koje mogu uzrokovati. Svaki učenik je trebao analizirati nekoliko bakterija te prezentirati ostalim učenicima. Zaključeno je da je u okviru škole 1 (čije smo prostore koristili u vrijeme pandemije) prisutan veći broj bakterija u odnosu na školu 2 što je zapravo i bio prostor naše matične škole.
Najviše bakterija je bilo u muškom toaletu i na aparatu za kavu. Istraživanje je također pokazalo da su sve bakterije saprofitne osim Escherichie coli, Klebsielle oxytoca  i Enterobacter. Preporuka mikrobiologa KBC "Rebro" je korištenje odgovarajućih sredstava za dezinfekciju posebno u vrijeme pandemije. Unatoč pronađenog velikog broja bakterija, zaključeno je da prisutne bakterije nisu opasne za zdravlje učenika i djelatnika škole.

Gotov materijal

Bakterije u školskom okruženju u vrijeme pandemije COVID 19

bakterije-u-skoli-u

Diana Ivošević

Glavni cilj projekta bio je upoznati učenike s biologijom vrste koja predstavlja primarnog štetnika nizinskih šuma u Hrvatskoj, periodičkim promjenama u gustoći populacija i posljedicama progradacije na ekosustav.
Specifični ciljevi projekta:
1.	Ukazati učenicima na važnost procjene gustoće populacije gubara.
2.	Upoznati učenike s metodama suzbijanja štetnika.
3.	Upoznati učenike s metodama koje se koriste pri terenskom istraživanju (prepoznavanje jajnih legala, korištenje busole, kretanje kroz šumu, popunjavanje manuala)
4.	Upoznati učenike s metodologijom procjene gustoće populacija gubara .
5.	Omogućiti učenicima promatranje životnog ciklusa gubara (jaje-gusjenica-kukuljica-imago)
Četiri faze projekta:
1.	Teorijski uvod (predavanje na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije)
2.	Terenski dio (prikupljanje jajnih legala gubara)
3.	Analiza prikupljenih uzoraka (procjena gustoće populacije gubara)
4.	Uzgajanje gubara i praćenje njihovog razvojnog ciklusa (u školi)

Životni ciklus leptira gubara - školski projekt

gubari

Biljana Agotić Smital

Priložena datoteka (ppt) opisuje projekt čije je cilj bio proučiti utjecaj povišena koncentracije CO2 u atmosferi na otpornost kopnenog i vodenog ekosustava. Istraživanje je izvršeno u sklopu i financirano sredstvima EU  projekta Erasmus+ "The magic of water".

U prezetaciji su također dane detaljne upute o provođenju istraživanja. Rezultati ukazuju na veću otpornost vodenog ekosustava što je bilo vidljivo postojanijom biodiverzitetom i nekim fizikalno-kemijskim paramterima. U drugom dijelu je opisano provođenje i rezultati terenskog rada koji proveden na rijeci Cetini sa svrhom ispitivanja kvalitete riječne vode računanjem tzv BI (biotičkog indeksa). Bioindikatori korišteni u istraživanju su slatkovodni beskralježnjai te njihove ličinke.

Utjecaj globalnog zatopljenja na vodeni i kopneni ekosustav

Ivan Kostelac

Srce  kao i svaka pumpa pri potiskivanju krvi u arterije stvara tlak koji se naziva krvni tlak.Krvni tlak je pritisak struje krvi na stijenke arterija. Vrste krvnog tlaka - Vrste krvnog tlakaI. vrijednost nastaje kad se srce stegne i potiskuje veliku količinu krvi koja stvara jak pritisak na stijenku krvnih žila.II. Stijenke žila su pod pritiskom sve dok se srce ne opusti  što dovodi do smanjenja tlakaVrijednost uobičajenog tlaka koji se mjeri tlakomjerom izražava se u milimetrima žive (mmHg)  iako je mjerna jedinica za tlak Paskal (Pa). Normalna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg ili 16/10 7 kPa. - u organizmu odraslog čovjeka ima od 4 do 6 litara krvi. Krv - tekuće vezivno tkivo  slanog okusa i crvene boje. Krv ima različite uloge u tijelu:Uloge krviULOGA KRVI OBJAŠNJENJE ULOGETransport plinova  Prenosi kisik od pluća do tkiva  prenosi ugljikov dioksid od tkiva do plućaTransport hranjivih tvari   Prenosi hranjive tvari iz probavnog sustava u sve dijelove tijela.Transport otpadnih tvariPrenosi otpadne tvari iz tkiva i jetre do bubrega. Transport hormonaPrenosi hormone  proizvode žlijezda s unutarnjim izlučivanjem do ciljanih organa čijim radom upravljaju Stvara limfuDio krvne plazme ulazi u međustanični prostor među tkivima. Tamo pokupi masti  bjelančevine idruge molekule koje zajedno s tkivnom tekućinom čine limfuOdržava stalne uvijete u tijelu Sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka  regulaciji stalne tjelesne temperature i dr.Sudjeluje u obrani organizma od bolestiPomaže u zacjeljivanju rana  odstranjuje štetne tvari iz tijela  sudjeluje u obrani organizma od uzročnika bolesti (dio je imunološkog sustava obrane tijela).Krv se sastoji od žućkaste tekućine  krvne plazme i krvnih tjelešaca. Krvna plazma - zazuzima otprilike 65% volumena krvi. U njezinom sastavu ima oko 90% vode koja omogućuje kontrolu tjelesne temperature  transport krvi  metaboličke procese  itd... Ostalih 10% su (otopljeni plinovi  soli  hranjive tvari  enzimi  hormoni  otpadne tvari  bjelančevine  kolesterol itd.Krvna tjelešca - zauzimaju oko 45% krvi. - crvene krvne stanice (eritrociti)  bijele krvne stanice (leukociti) i krvne pločice (trombociti). Krvna tjelešca različito izgledaju  ali sva nastaju iz matičnih stanica u koštanoj moždini. 

Nastavnička priprema

Krvni tlak, krv (sastav krvi)

krvni-tlak

Luka Đukić

Karlo Horvatin

Željko Krstanac

doc. dr. sc. Mirela Sertić Perić

mr. sc. Maja Radoš Bučma

Ana Kodžoman

dr. sc. Damir Sirovina, v. pred.

Biologija 3 - Modul 1 - Raznolikost i građa stanica

biologija-3-modul

Martina Vidović

Ana Parać Burčul

Biologija 4 - Modul 1 - Molekularna osnova života

biologija-4-modul

Biologija 4 - Modul 2 - Nasljeđivanje i fenotip

Marijana Smolčec

Kviz znanja koji se može koristiti na Razrednom satu prilikom obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa ili kao ponavljanje za sat Biologije u višim razredima osnovne škole ili srednje škole.

Svjetski dan dijabetesa - kviz znanja

dijabetes

MELITA POVALEC

Ovim nastavnim satom ponavlja se probavni sustav čovjeka  njegovi dijelovi i uloge te smještaj u tijelu. Koristi se CLIL metoda što znači integracija engleskog jezika u sat. Učenici su aktivni sudionici procesa u kojem sami otkrivaju engleske nazive za pojedine dijelove  njihove uloge te koriste određene izraze i fraze  uvježbavaju izgovor i glagolska vremena.

Probavni sustav čovjeka upotrebom CLIL metode

probavni-sustav-covj

Učenicima je potrebno prije ulaska u razred podijeliti ulaznice na kojima su im brojevi sjedala od 1 do 5 kako bi se prema tome služili u skupine.
Detaljan opis rada pojedine skupine je opisan u priloženom dokumentu.
Učenici na početku gledaju uvodni film i onda kreću s odgonetavanjem.
Cilj radionice je odgonetnuti peteroznamenkastu šifru za otvaranje sefa u koji moraju pohraniti epruvetu s virusom kako se ne bi proširio. Vremenski rok je 40 minuta.